Ljubav prema jezicima: Kako pronaći svoj put do poliglotije

Učiti strane jezike je avantura koja otvara nova vrata ka drugim kulturama, ljudima i načinima razmišljanja. Za neke, to je profesionalna neophodnost, za druge, čista strast. Razgovori sa ljudima koji su zaljubljeni u jezike otkrivaju šarenoliku lepezu motivacija, izazova i metoda. Neki uče tako neke fraze s vremena na vreme, dok drugi ulažu godine u savladavanje gramatičkih finosti. Od engleskog i francuskog do holandskog i mađarskog, svaki jezik ima svoju priču.

Zašto uopšte učimo strane jezike?

Motivacija je kamen temeljac. Za neke, pokretač je praktična potreba: državljanstvo, posao ili studije u inostranstvu. Jedan je učio mađarski upravo iz tog razloga, ali se toliko zaljubio u jezik da je ta ljubav postala opsesija. "Ima prosto sexy gramatiku", kaže, opisujući kako je celu gramatiku pročitao za jedan dan. Za druge, jezik je most ka emocijama ili porodicnom nasleđu. "Vidi se da mi je baka bila Mađarica", primećuje jedan poliglota, dok drugi uči ruski jer se u njega zaljubio. Ponekad je motivacija čisto estetska: uživanje u "melodičnom" italijanskom ili "mekom" ruskom.

Mnogi ističu da je engleski jezik postao nezaobilazan, gotovo osnovna veština. Međutim, čak i unutar tog opšteprihvaćenog jezika, postoje razlike u percepciji. Neki se ponose britanskim akcentom, dok drugi kritikuju "osknavljeno američko smeće". Osećaj za jezik često je ličan i subjektivan.

Mitsko "savršeno" znanje i realnost komunikacije

Jedna od najžučnijih debata među ljubiteljima jezika tiče se samog pojma "znanja". Šta zapravo znači "govoriti" jezik? Da li je to sposobnost da se gledaju serije bez prevoda i pohvata suština, ili je to akademsko, gramatički besprekorno poznavanje?

Mnogi priznaju da su nekada mislili da znaju španski jezik jer su odrastali na telenovelama, samo da bi, kada su krenuli da ga ozbiljno uče, shvatili koliko im je falilo. "Prva dva-tri meseca posle shvate da nemaju pojma", ističe jedna osoba koja studira španski. S druge strane, ima onih koji smatraju da je funkcionalna komunikacija - sposobnost da se razumeš i da se sporazumeš - bitnija od savršene gramatike. "Bitna funkcija jezika je da se sporazumemo", tvrdi jedan sagovornik, dok drugi dodaje da čak i sa osrednjim gramatikom, ali bogatim fondom reči, možete imati duboke razgovore.

Ova tenzija između "ulice" i "škole" je stalna. Neki ističu da bez dobre podloge u gramatici teško možete biti ozbiljno shvaćeni u profesionalnom okruženju. Drugi pak veruju da preterana opsesija pravilima može stvoriti blokadu i spriječiti fluidno govorenje. Kao što jedna osoba primećuje: "Bolje je znati sleng nego književno sporazumevanje za svakodnevnicu."

Težina i lakoća: Subjektivna kategorija

Nema univerzalnog odgovora na pitanje koji je jezik najteži ili najlakši. Za nekoga je mađarski, sa svojom "seksi gramatikom" i atipičnim vokabularom, fascinantno lak, dok ga drugi smatraju izazovnim. Isti taj ljubitelj mađarskog smatra da je norveški "super jezik" koji se lako uči ako već znate engleski, jer pripada severnogermanskoj grupi.

Često se pominje da su romanski jezici (španski, italijanski, portugalski) laki za Srbe zbog sličnosti u strukturi i vokabularu, posebno zahvaljujući uticaju latinskog. S druge strane, nemački izaziva podeljena mišljenja: jedni ga obožavaju i brane od optužbi da je "grub", dok drugi baš tu "oštrinu" ne mogu da prevaziđu. "Šta je onda holandski ako je nemački grub?", pita se jedna braniteljka nemačkog.

Zanimljiv je slučaj španskog i njegovih varijanti. Da li je španski iz meksičkih serija "pravi" španski? Ima li razlike između kastiljanskog španskog i latinoameričkih varijanti? Ove diskusije otkrivaju da je svaki jezik živa tvorevina, pun dijalekata i kulturnih nijansi.

Metode učenja: Od serija do gramatika

Načini na koje ljudi uče jezike su raznovrsni kao i oni sami. Imersion metoda (uronjavanje), gde se jezik uči kroz kontekst - gledanje filmova, slušanje muzike, čitanje - kod mnogih daje odlične rezultate, posebno za razumevanje i osjećaj za jezik. "Tako sam i ja naučio engleski", priznaje jedan poliglota. Ova metoda podseća na način na koji deca uče maternji jezik.

Međutim, tradicionalni pristup, sa fokusom na gramatiku i konjugaciju glagola, i dalje ima svoje mesto, posebno kada je potrebno postići visok, akademski nivo pismenosti. "Nije španski težak jezik, ali nije ni lak toliko... ne može se španski znati bez konjugacije", ističe jedna osoba.

Danas, online alati i aplikacije poput Duolinga omogućavaju fleksibilno učenje. Mnogi ih koriste kao dopunu ili početnu tačku. Ključ, kako se slažu mnogi, je u istrajnosti i redovnoj upotrebi. Jezik se lako zaboravlja ako se ne koristi. "Sve zaboravljamo u toku vremena", primećuje jedan sagovornik, govoreći o svom engleskom.

Želje i planovi: Jezički beskraj

Ono što je posebno inspirativno u iskazima ljubitelja jezika je neiscrpna želja za učenjem novog. Planovi su ambiciozni: "Želela bih da svake godine učim po jedan novi jezik", kaže jedna osoba. Drugi žele da savladaju islandski, hebrejski ili japanski. Liste želja su dugačke: italijanski, francuski, nemački, ruski, arapski, turski... Čini se da svaki naučeni jezik otvara apetit za sledeći.

Ova želja nije uvek lako ostvariva uz obaveze posla i porodice, ali sama namera i strast su već prvi korak. Kao što jedna osoba kaže: "Dobro je imati želje i namere... nikada nije kasno."

Zaključak: Putovanje je cilj

Učenje stranih jezika nije trka do cilja, već putovanje puno otkrića. Bilo da vas vodi ljubav prema "ludilu od gramatike" mađarskog, želja da čitate Dostojevskog u originalu, ili jednostavno zadovoljstvo da se sporazumete sa nekim na njegovom maternjem jeziku, svaki korak je vredan.

Ne postoji jedan "ispravan" način. Nekome odgovara struktuirano učenje gramatike, drugom gledanje serija i pjevanje pesama. Ono što je zajedničko svim poliglotama je radoznalost, upornost i spremnost da se izlažu greškama i uče iz njih. Kao što je rečeno u jednoj diskusiji: "Što više jezika znaš, više vrediš." Ali možda je još važnije to što svaki novi jezik čini svet bogatijim, širim i punijim veza. Zato, bez obzira da li tek počinjete ili već govorite nekoliko jezika, nastavite da učite, slušate i pričate. Vaš sledeći omiljeni jezik možda čeka da ga otkrijete.